google-site-verification=0UGPbuQ2G5fWfuV9jLy7If_tV-m_kIoPADKj2fX8k-o

Edukacija

Radi dobijanja biološki vrednih bezalkoholnih pića neophodno je bilo proizvesti niskokalorične voćne sokove visoke antioksidativnosti i prijatnih senzornih svojstava, pri čemu je od krucijalnog značaja bio odabir voćnih vrsta bogatih u sadržaju antocijana i fitonutrijenata, kao što su plodovi jagodastog i koštičavog voća: jagode, maline,kupine, višnje. Sokovi su dobijani različitim tehnološkim postupcima proizvodnje, radi utvrđivanja uticaja enzimskog i termičkog tretmana na antioksidativnost i sadržaj bioaktivnih komponenata.

Dobijenim sokovima je zbog izražene prirodne kiselosti, bilo potrebno izvršiti korekciju slasti, dodatkom soka jabuke u količini od 5-10%. Kako bi se povećao antioksidativni kapacitet i proizveo pozitivan efekat na smanjenje telesne težine.

Voće predstavlja znaĉajan izvor fenolnih jedinjenja, bioaktivnih sekundarnih metabolita, najviše odgovornih za antioksidativnost i druge korisne zdravstvene efekte. Prehrambeni proizvodi predstavljaju najveći potencijal za proizvodnju funkcionalne hrane, a voćni sokovi kao dragocen izvor energije, ali i biološki aktivnih materija, svrstani su u važne funkcionalne napitke.

Fenolna jedinjenja imaju ulogu hvataĉa slobodnih radikala (hidroksil radikala, hidroperoksidni radikala, superoksid anjon radikala itd.). Oni spreĉavaju njihovu oksidaciju, deluju antioksidativno, štiteći od razliĉitih oštećenja ćelijske membrane, enzime i genetski materijal u ljudskom organizmu (Rice-Evans et al., 1997; Shahidi etal., 2015). Zato je neophodno konstantno unositi antioksidanse kroz hranu, a neki od najbogatijih prirodnih izvora antioksidanasa su sveže voće i voćni sokovi (Fang i Bhandari, 2010).